Upravljanje kvalitetom softvera i IT outsourcing | 13. March 2013.

KVALITETA SOFTVERA KAO KLJUČNI FAKTOR USPJEHA APLIKACIJSKOG OUTSOURCINGA

Na zadovoljstvo klijenta aplikacijskog outsourcinga najviše utječe kvaliteta softvera, a potom pravodobnost isporuke te znanje koje mogu dobiti od davatelja usluga i njihova uključenost u razvoj softvera.

Kvaliteta je glavno sredstvo za pobjeđivanje konkurencije i za korisnika i za davatelj usluga. Rok isporuke softvera i obavljanja IT usluga i njihova cijena jesu predmet pregovaranja, a njihova kvaliteta ne. Karakteristike softvera ili zadovoljavaju zahtjeve korisnika, utvrđene norme i zakonske propise ili ne zadovoljavaju. Zato davatelj usluga mora uspostaviti sustav upravljanja kvalitetom u skladu s ISO 9001 u koji će korisnik usluga imati povjerenje i koji će omogućiti da korisnik dobije IT usluge i proizvode određenih (očekivanih ili zahtjevanih) svojstava. Prilikom ugovaranja outsourcinga i planiranja kvalitete IT proizvoda i usluga je veoma važno utvrditi zajednički okvir kvalitete primjenjujući međunarodne standarde kao što su ISO 9126 ili modele kvalitete softverakao što su McCallov, Evans-Marciniakov, Deutsch-Wilisov i dr.

Glavni motiv korištenja outsourcinga je sniženje ukupnih troškova IT infrastrukture i/ili ostalih poslovnih procesa kako bi se održala konkurentska prednost i opstalo na tržištu. Za određene tipove klijenata outsourcinga rješenje predstavlja outsourcing dodane vrijednosti (eng. Value Added Outsourcing). To je oblik outsourcinga u kojemu su snage klijenta i davatelja usluga usmjerene na razvoj novih proizvoda i usluga i njihovo uvođenje na tržište, te na poboljšavanje poslovnih procesa radi snižavanja troškova i/ili povećanje djelotvornosti i učinkovitosti organizacije. U tom slučaju davatelj usluga prerasta ulogu kakvu ima u tradicionalnom outsourcingu, već postaje partner klijenta i/ili graditelj e-tržišta.

Citat iz stručnog rada M. Davidovića i B. Šlivarića: "Upravljanje kvalitetom softvera i outsourcing usluga", HROUGH
 

 

Primjena termoelektrične generacije (TEG) | 18. March 2013.

DISTRIBUIRANI SUSTAVI OPSKRBE TOPLINSKOM I ELEKTRIČNOM ENERGIJOM ZASNOVANI NA TEG

Termoelektrična generacija (eng. thermoelectric generation) je proces ili sustav direktne pretvorbe topline u električnu energiju i obratno, koja se zasniva na termoelektričnom efektu.

Termoelektrični efekt (eng. thermoelectric effect) obuhvaća tri pojave: Seebeckov (1821), Peltierov (1834) i Thomsonov efekt (1851). Seebeckov efekt je pojava električnog napona između krajeva termoelementa zbog razlike temperature vrućeg i hladnog kraja nastale zagrijavanjem zajedničkog kraja termoelementa. Peltierov efekt nastaje kod protjecanja istosmjerne struje kroz spojište dva različita termoelektrična materijala kad dolazi do primanja ili oslobađanja topline, ovisno o smjeru struje. Thomsonov efekt objedinjuje Seebeckov i Peltierov efekt; kad na vodljivi materijal djeluje električno polje i gradijent temperature, pojavit će se grijanje ili hlađenje, ovisno o međusobnim smjerovima vektora električnog polja i temperaturnog gradijenta.

Iako su termoelektrični efekti otkriveni još u XIX stoljeću, šire primjene termoelektrične generacije nije bilo zbog malog učina bimetala. Tek su razvoj poluvodičke tehnologije i učinkovitiji poluvodički termoelektrični materijali omogućili široku komercijalnu primjenu termoelektrične generacije, koja je postala koncept proizvodnje „zelene“ energije (eng. green power) s rasponom snaga od nekoliko μW do više MW. A zbog reverzibilnosti Seebeckovog i Peltierovog efekta, ona postaje zanimljiva i zbog stvaranja mikro kogeneracija i trigeneracija s drugim obnovljivim izvorima koje pridonose boljoj zaštiti okoliša.

Glavna područja primjene termoelektrične generacije su:
- napajanje medicinskih naprava i ručnih satova korištenjem topline ljudskog tijela,
- neprekidno napajanje uređaja u svemirskim letjelicama i sondama,
- napajanje komunikacijskih sustava i perifernih uređaja sustava mjerenja, kontrole, nadzora i upravljanja; tamo gdje je potrebna neovisnost o elektrodistribucijskoj mreži i gdje dizel agregati i solarni sustavi ne osiguravaju neprekidno napajanje (npr. zimi),
- opskrba energijom kućanstava, malih proizvodnih pogona, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ugostiteljskih i turističkih objekata na ruralnim područjima,
- pretvorba topline ispušnih plinova u električnu energiju za pogon pomoćnih uređaja i klimatizaciju cestovnih vozila (zamjena alternatora),
- katodna zaštita,
- iskorištavanje otpadne topline u industrijskim postrojenjima (npr. u čeličanama),
- pretvorba geotermalne energije u električnu energiju primjenom velikih TEG.

Sustavi termoelektrične generacije kao izvor topline koriste otpadnu toplinu (eng. waste heat), izotope (eng. isotopic) i fosilna goriva (eng. fossil fuel).

Termoelektrična generacija izravno doprinosi boljoj zaštiti okoliša (iskorištavanje otpadne topline) ili omogućava bolje korištenje obnovljivih izvora (iskorištavanje geotermalnih izvora, kogeneracije s drugim obnovljivim izvorima).

Mikrogeneracije zasnovane na termoelektričnoj generaciji prikladne su za elektrifikaciju malih otoka, brdsko-planinskih i drugih ruralnih područja tj. za opskrbu malih potrošača električne energije, kao samostalni sustavi ili kao kogeneracije s drugim obnovljivim izvorima. Te mikrogeneracije male električne snage (do 10 kW) su optimalno rješenje za područja bez distributivne mreže i s malim brojem potrošača, jer mogu zadovoljiti njihove godišnje potrebe za električnom i toplinskom energijom.

Primjena temoelektrične generacije u funkciji je održivog razvoja ruralnih područja, jer se uspostavlja infrastruktura neophodna za razvoj malog gospodarstva, poljoprivrede i poboljšanje životnog standarda stanovništva na ruralnim područjima.

Distribuirani sustavi napajanja zasnovani na TEG omogućavaju razvoj poljoprivrede, stočarstva, preradu poljoprivrednih proizvoda, mlijeka i mesa, sušenje voća, povrća i ljekovitog bilja u malim obiteljskim pogonima, razvoj obiteljskih gospodarstava i seoskog turizma na otocima i drugim ruralnim područjima na kojima nema električne mreže, a ima obilje obnovljivih izvora energije...

 

Sustav e-poslovanja klastera | 19. March 2013.

e-POSLOVANJE KLASTERA

Elektroničko poslovanje ili kraće e-poslovanje klastera definira se kao
- Skup aktivnosti koje, uz korištenje računala i informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) , poduzimaju menadžment, članovi i poslovni partneri klastera radi sigurne razmjene dobara, usluga i informacija
- Skup kooperativnih odnosa koje grade menadžment, članovi i poslovni partneri klastera kroz preustroj i/ili unapređenje poslovnih procesa i funkcija i usluga klastera kojima se omogućava učinkovito korištenje IKT u realizaciji kooperacijskih projekata
- Razmjena vjerodostojnih informacija kroz elektroničke transakcije koje su normirane (po sadržaju i značenju) i koja prati razmjenu dobara i usluga među članovima klastera, te između klastera i ostalih učesnika u realizaciji kooperacijskih projekata (kupci, dobavljači, državna uprava).

Članovi klastera su samostalni gospodarski subjekti čije obveze i prava u klasteru određuju kooperacijski ugovor i statut klastera kojima su regulirane i ovlasti i obveze menadžmenta klastera.

Iz ove definicije e-poslovanja klastera proizlazi da se može, umjesto sveobuhvatnog e-rješenja koje se sporije realizira, odabrati poslovni slučaj e-poslovanja koji obuhvaća ograničeni skup aktivnosti i brzo donosi korist članovima klastera, a njegovim klijentima novu dodanu vrijednost, te učvršćuje i poboljšava konkurentsku poziciju klastera. Potpuna informatizacija poslovanja klastera i njegovih članova jest dugoročni cilj, ali za razvoj e-poslovanja je važno da budu potpuno informatizirane samo one aktivnosti koje obuhvaća poslovni slučaj koji je odabran u skladu s utvrđenom strategijom.

e-poslovanje i razvoj kooperantskih odnosa

Razvojem sustava e-poslovanja u klasteru se uspostavljaju novi i unaprjeđuju uspostavljeni kooperantski odnosi, čemu prethodi preustroj i/ili poboljšavanje poslovnih procesa i funkcija. Uvođenjem sustava e-poslovanja stvara se zajednička informacijsko-komunikacijska infrastruktura klastera i uspostavlja informatizirana poslovna mreža u kojoj ključne sposobnosti njezinih članova mogu snažnije sinergijski djelovati i formirati djelotvornije i učinkovitije lance stvaranja nove vrijednosti.

Zahvaljujući e-poslovanju mogu se brže uvoditi novi obrasci trgovanja, otvarati novi prodajni kanali i brže ulaziti na nova prodajna područja, te stalno poboljšavati opskrbni lanac klastera i uključivati se u opskrbne lance velikih proizvođača, distributera i ostalih partnera.

Normiranim elektroničkim transakcijama kooperantski odnosi se depersonaliziraju, a transakcijski troškovi smanjuju. Istovremeno, stvaranjem društvenih mreža na internetu mogu se znatno unaprijediti unutarnji odnosi u velikim klasterima i kvalitetnije procjenjivati stvarne potrebe članova klastera no što je to slučaj u tradicionalnim poslovnim mrežama.

Globalni karakter interneta omogućava širenje klastera na područja na koja se primjenom tradicionalnih načina poslovanja sporo ulazilo ili je to bilo povezano s velikim troškovima. Iako su klasteri regionalne grupacije malih gospodarskih subjekata, zahvaljujući internetu pospješuje se izvoz i omogućava brže prilagođavanje poslovanja klastera u uvjetima globalne ekonomije.